Kad smo bili mali, kako smo naučili prve stvari koje nas čine onim što smo danas? Konkretno, kako smo naučili crtati? I što se krije iza genijalnosti? Pročitajte u ovim člancima!

Je li vam već dosta meme-ova, Twitter postova, Facebook sličica i drugih instant-kratnih sadržaja o kojima ne morate razmišljati? I meni, zato sam odlučio vikendom postati linkove na dva "long-form" sadržaja koje sam našao prošli tjedan, za koje treba sjesti (ili leći), opustiti se i razmišljati o ne-trivijalnim stvarima. Ovaj blog post je jedan iz te serije.

Jean Piaget and the Child’s Spontaneous Geometry

Još uvijek je misterija kako postajemo to što jesmo. Od jedne stanice, koja je sama po sebi kolekcija kemikalija, do nečeg što smo nazvali ljudskim bićem sa sposobnošću razmišljanja, samosvijesti, emocija i učenja. Niti znamo kako se takve sposobnosti razvijaju, niti što su točno ti procesi. Još zanimljivije od toga, današnje primjene umjetne inteligencije stvaraju algoritme i strukture podataka koji rezultiraju nečime što nazivamo ogranićena inteligencija a da također ne znamo kako oni funkcioniraju. Kažemo da neuralne mreže uče, ali nakon što nauče to što želimo (ili se nadamo da su naučile), ne znamo što su točno naučile i kako iz tog skupa podataka izvaditi nešto nama korisno - to zna samo ta mreža koja je naučila. Iako mi stvaramo te neuralne mreže, naše znanje o tome kako one donose odluke je tek malo veće od znanja kako to radimo mi sami, mozgom.

Svatko tko je imao interakciju s malom djecom je ostao iznenađen kada su ona nešto naučila - dijelom zato što ne znamo kako točno, dijelom što je tako izražena sposobnost učenja nešto što su odrasli ljudi često ostavili iza sebe. Ponekad je vrlo teško razlučiti što dijete zna a što ne zna - kad mu se kaže "pospremi sobu" da li zna da to znači uzeti jednu po jednu igračku sa poda ili stola i staviti ju tamo gdje je prije stajala? I šeto uopće znači uzeti igračku i kakve to veze ima s konceptom pospremanja? Najčešće nije dovoljno pokazati pospremanu sobu i reći djetetu "vidi ovo, to je traženi rezultat kad kažem 'pospremi sobu'" nego je važan taj kinestetički međukorak. Jedna teorija je da kad smo dovoljno mladi da ne razumijemo govor, ipak intenzivno učimo, ali učimo pokrete i ponašanje, i kad mozak postane dovoljno razvijen da upije govor, nastane mala kriza u kojoj starim stvarima koje su naučene proceduralno i osjećajno odjednom treba pridružiti riječi - i one stvari i koncepti kojima nisu pridružene riječi prelaze u podsvijest.

Jean Piaget je jedan od najpoznatijih psihologa koji su se bavili razvojem i "odrastanjem" djece, kako se obrasci koje nas čine ljudima ostvaruju tamo gdje ih prije nije bilo. Vjerojatno je njegov najpoznatiji rezultat lista faza kroz koje okvirno prolazimo pri odrastanju, koje sežu od prvih stvaranja navika i uzročno-posljedičnih zaključaka, učenja okoline, načina i pravila ponašanja, pa sve do spoznaje da možemo utjecati na okolinu i stvarati nešto novo.

Ovaj članak opisuje Piagetovo istraživanje o tome kako djeca percipiraju jednostavne oblike: krugove, kvadrate, i slično, gdje proizlazi da kao da imamo predispoziciju od najranije dobi percipirati neke koncepte koji su iznenađujuće apstraktni: zatvorenost ili otvorenost krivulje, "stršanje" kutova nekih oblika i neke odnose među njima.

Primjer dječnih crteža geometrijskih likova{width="80%"}

Djeca nemaju shvaćanje i pojmove koji proizlaze iz geometrije i matematike, pa ih ipak crtaju, nego baš naprotiv, čini se da su matematički i geometrijski koncepti posljedica naše percepcije svijeta. Na pitanje "kokoš ili jaje", u smislu da li su geometrijski i matematički koncepti univerzalni a mi ih samo otkrivamo jedan po jedan, ili mi dolazimo do tih i takvih geometrijskih i matematičkih koncepata samo i isključivo zato što smo uvjetovani biologijom koja je formirana tako da ih prepoznaje kao obrasce u svijetu s kojim interaktiramo (pattern matching, pareidolia), još nema odgovora.

Zašto mi se sviđa: Postavlja zanimljiva pitanja o tome kako i zašto percipiramo oblike i odnose među njima u najranijoj dobi.

Što sam naučio: "Piaget quotes his teacher, the philosopher of mathematics Léon Brunschvicg—drawing is not founded on geometry, but on the contrary, geometry is founded on the practice of drawing. If one explains the origins of geometry as arising from drawing, the child’s drawing can indeed be operationalized as a reconstruction apparatus of the psychogenesis of space. If one understands drawing in this way, it does not record an independent process of development, rather it documents and reflects its own developmental conditions—and thereby furthers mental ontogeny.""

Link na Jean Piaget and the Child’s Spontaneous Geometry.

The mistery of why some people become sudden geniuses

Povremeno se u novinama, knjigama, televiziji, društvenim mrežama i slično pojavi fascinantna vijest: neki ljudi, nakon doslovno traumatičnih iskustava u kojima su gotovo umrli, se posve promijene nakon iskustva, do toga da rade stvari koje nisu prije radili, imaju nove interese i, ponekad, su znatno pametniji nego prije.

Ovaj članak opisuje nekoliko slučajeva gdje su ljudi doživjeli oštećenja mozga i iz tog iskustva izašli kao geniji, te općenito slučajeve kad je genijalnost povezana uz manje ili više ozbiljne neurološke i mentalne probleme. Zašto postoje "genijalni autisti"? Kakva je veza između inteligencije i povučenosti? Koja je svrha sinestezije, kad ljudi kombiniraju razne osjećaje ili koncepte u jedno? Koja je sličnost između oštećenja mozga i LSD-a?

Zašto mi se sviđa: Članak sadrži pregled nekih od zanimljivijih načina na koji ljudi funkcioniraju.

Što sam naučio: The question of where creative insights come from – and how to get more of them – has remained a subject of great speculation for thousands of years. According to scientists, they can be driven by anything from fatigue to boredom. The prodigies themselves have other, even less convincing ideas. Plato said that they were the result of divine madness. Or do they, as Freud believed, arise from the sublimation of sexual desires? Tchaikovsky maintained that eureka moments are born out of cool headwork and technical knowledge.

Link na The mistery of why some people become sudden geniuses

Što dalje?

Vrlo jednostavno - ajmo pričati o onom što smo čuli. Može na Internetu, ovdje dolje, a još bolje na pivu! Znate li za slične long-form podcaste ili blogove koji bi mi mogli biti zanimljivi? Pošaljite mi ih!

P.S. Ako niste dovoljno domaći s engleskim jezikom, ostavite komentar pa ću detaljnije prepričati dijelove podcasta!

Previous Post Next Post