Prije skoro godinu dana sam imao čast održati malo predavanje na događaju TEDxUniversity. Kada su me pitali o čemu bi mogao predavati, sjetio sam se teme o kojoj sam oduvijek htio pričati - "optimistični futurizam". Tl;dr je da nam zapravo, kao ljudskoj vrsti, ne ide tako loše - (još) uvijek smo na vrhuncu, ma kako se loše činilo iz dana u dan. To je bila moja prva prezentacija napravljena u Prezi-u i dostupna je ovdje (mislim da je ispala sasvim pristojno, if I say so myself), a u ovom blogu bi samo ukratko naveo / opisao teme koje su u njoj.

{width="300px"}

Prezentacija počinje s "pregledom nedaća" - prirodni i društveni problemi koji ostavljaju dojam kao da je čovječanstvo u velikim problemima, ali zapravo se postavlja pitanje - je li sve tako crno?

Svi smo čuli da je broj ljudi na Zemlji sve veći i veći i prirodno je uz takav stalni rast da nas je danas više nego ikada prije (oko 7.2 milijarde, ali zanimljivo je pogledati usporedne statistike. Na primjer, ljudi danas žive dulje nego ikada prije, a gledajući postotke, manji udio ljudi na Zemlji je danas gladno nego ikada prije!

Između Alexandra Grahama Bella i nas je prošlo 138 godina i skroz je zanimljivo staviti to u perspektivu kroz razvoj tehnologije. Bell je napravio prvi telefon, glomazni uređaj koji loše prenosi glas elektroničkim putem, žicama, na relativno kratke udaljenost, a danas svatko u džepu ima mobilni telefon a većina ih ima smartphone.

Prvi prekooceanski telegrafski kablovi su položeni nekoliko godina nakon Bella, a povezali su Europu, Ameriku i istočnu Aziju, a već početkom 20. stoljeća ih je bilo desetak koji su povezali praktički sve što i danas smatramo za centre civilizacije. Moderni sustavi komunikacijskih kablova koji povezuju kontinente uključuju skoro 250 kablova. Nekima je to možda iznenađujuće, ali velika većina prometa Interneta, telefona, mobitela i slično ne prolazi satelitima nego prekomorskim kablovima!

Od Bellovih telefonskih brojeva došli smo do Interneta u kojem trenutno najpopularniji protokol, IPv4 dozvoljava nešto preko 4 milijarde adresa. Drugim rječima, maksimalno 4 milijarde uređaja je moguće spojiti na Internet. Ovih adresa u zadnje vrijem ponestaje pa je aktualna implementacija protokola IPv6 koji omogućuje 3.4 * 10^38^ adresa - to je broj s 38 nula.

Naravno, većina će koristiti Internet za zabavu a ne korisne stvari.

Ljudi su društvena bića i našu tendenciju da se okupljamo oko logorske vatre i pričamo o događajima i izmišljamo priče smo samo tehnologijom prenijeli na Internet. Svatko od nas drži u džepu ili ruci uređaj s kojim je spojen s ogromnim brojem drugih ljudi, ali s obzirom na naše ponašanje u grupi, tek je tanka linija i razlika između onog razglabanja uz logorsku vatru i nekih "visokih" institucija kao što su parlamenti.

Kao vrsta, imamo tendenciju da vjerujemo osobama koje su starije i/ili moćnije i neprimjereno veliku važnost pridajemo dokumentima samo na temelju njihove starosti. Kao da je guščje pero moćnije od web stranice.

Jedna budućnost koja tek dolazi, a koja je počela s Googlom, je mogućnost personaliziranog, prilagođenog pronalaženja potrebnih informacija u moru informacija kojim smo svakodnevno okruženi. Umjesto da svakodnevno tražimo informacije koje trebamo, budućnost će se vrtiti oko toga da usluge same, personalizirano "kopaju" za podacima koji su relevantni baš nama.

Već nekoliko godina traje revolucija u istraživanju budućnosti financija. kriptovalute su u osnovi algoritmi koji omogućuju stvaranje novca i transakcije na način koji je decentraliziran i nemoguće kontrolirati na način na koji države odnosno centralne banke monetarnom politikom kontroliraju uobičajene valute. Ovi algoritmi su još u zametku ali pokazali su smjer u kojima treba ići. Među ostalim, zanimljivo je da se zbog naravi algoritma cijela povijest svih transakcija uvijek distribuira svim korisnicima "valute", ali nije moguće iz podataka u algoritmu povezati račune i njihove vlasnike.

3D printeri su danas već uobičajena stvar koja je došla i na naslovnice dnevnih novina, no prava revolucija će tek doći spajanjem tehnika 3D printanja i biologije odnosno medicine. Već su zabilježeni slučajevi da su s 3D printerima napravljene uši, bubrezi i kosti glave, te svaki dan dolazi novo otkriće. Naravno, tehnologije nisu vezane uz osjećaj moralnosti te je tako druga strana 3D printanja stvaranje oružja.

3D printeri za plastiku se mogu naručiti i kupiti već sada, što je fantastično jer je povezano s drugom revolucijom u kućnom stvaranju stvari i uređaja: projekti kao što su Arduino i Raspberry Pi omogućuju svakom tko ima i malo znanja o elektronici i računalima da radi svoje "pametne uređaje" koji su po mogućnosti spojeni na Internet. Želite upravljati tosterom preko mobitela? Možete si to napraviti kod kuće za manje od \$50.

Revolucija dostupnosti informacija koju je započeo Internet je konačno vela do revolucije u edukaciji. Umjesto da sjedite u učionici, možete do vrlo napredne razine naučiti teme koje vas zanimaju od gospodina Khana ili od velikog broja sličnih predavanja vodećih svjetskih fakulteta. Došlo je do toga da, osim ako vam ne treba papir na kojem piše "diploma", bolje je da svoje znanje skupljate on-line nego off-line.

Integracija ljudskih osjetila i elektronike ide otprilike prema planu s ciljem postizanja Matrixa (you know you want it... :) ). Google Glass je samo dobar i popularan korak u dobrom smjeru.

Zamislite daljnju integraciju u kojoj naprednim sučeljem kao što je Google Glass upravljate ili čak programirate druge uređaje!

Mislim da je nekako u tom smjeru išao i Steve Jobs kad je rekao:

Everything around you that you call life was made up by people that were no smarte than you and you can change it, you an influence it, you can build your own things that other people can use.

Vrijeme je da počnete koristiti te mogućnosti. (Ask me how)

Previous Post Next Post